Prije berbe maslina na Pelješcu: masline u listopadu 2026.

Dvanaestog listopada 2026. išli smo pješice starim vinskim putem od Žuljane, gdje smo u listopadu fotografirali grozdove plavca malog, prema Putnikoviću. Prema Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije, Pelješac od davnina krase vinogradi, a proizvodnja vina ondje ima dugu tradiciju. Među vinogradima poluotoka zajednica navodi i one sve do Putnikovića. U smjeru u kojem smo išli, kod Dubrave se odvaja makadamski put do Putnikovića. Turističke zajednice poluotoka na karti staza iz 2022. označavaju ga kao staru Napoleonovu cestu. Gradnja ceste preko Pelješca, prema povijesti Općine Janjina, započela je dolaskom Napoleonovih trupa i generala Marmonta, a prema Turističkoj zajednici općine Ston nastavljena je i pod austrijskom vlašću. Rimske vile na Pelješcu potvrđene su na više mjesta, među njima u Žuljani, kod Stona (Bare) i u uvali Prapratno. To navodi pregled Vlaste Begović i Ivančice Schrunk u časopisu Prilozi Instituta za arheologiju iz 2002.

Uz put su rasle masline, a na granama su visjeli plodovi u mnogo boja: zeleni, zeleni s ružičastim preljevom, ljubičasti i gotovo crni. Na jednoj su se grani plodovi tek počeli bojiti, na drugoj su već bili tamni. Da se berba maslina bliži, vidjelo se na prvi pogled.

Masline ovdje stoje na livadama među grmljem koje je jesen obojila u žuto, a iznad njih se dižu šumoviti obronci sa stjenovitim grebenom. S jednog mjesta gledali smo dolje u šumovitu dolinu, a iza nje na pojas mora pod oblacima. Kod stabla s tamnim plodovima jedan je od nas zastao i uzeo granu u ruku. Istog smo dana po kiši prošli i selom Gornja Vrućica.

Petnaestog listopada 2026. u Žuljani su se brale prve masline, a mještanima je u pomoć došla ekipa iz Zagreba.

Pregledni rad u časopisu Journal of Food Science and Technology navodi da se boja maslina, ovisno o stupnju zrelosti, može mijenjati od intenzivno zelene do crne. Zrelost se obično ocjenjuje indeksom od 0 do 7 prema boji kožice i mesa ploda, a službena metoda uzima uzorak od 100 maslina. U plodu raste količina vode i ulja sve dok količina ulja ne dosegne maksimum u zrelijim maslinama.

Hrvatska enciklopedija, koja Pelješac smješta u južnu Dalmaciju, uz vinogradarstvo navodi i uzgoj masline. Brošura Turističke zajednice općine Ston o Žuljani navodi da se mještani bave osobito vinogradarstvom, maslinarstvom i ribarstvom. Pavle Bakarić je 2005. u časopisu Pomologia Croatica opisao autohtone sorte maslina na poluotoku Pelješcu, među njima paštricu, sitnicu i česminku.