Stonska sol iz solane u Stonu
Stonska sol proizvodi se u solani uz grad Ston na Pelješcu. Prema Turističkoj zajednici općine Ston sol se ondje i danas dobiva iz morske vode uz pomoć sunca, vjetra i ljudskog rada. Naziv stonske soli na dan 13. listopada 2026. ipak nije zaštićen oznakom izvornosti, a Ston je na UNESCO-ovoj Preliminarnoj listi, ne na Popisu svjetske baštine.
Gdje se nalazi solana
Prema operateru solane, solni bazeni smješteni su između plodne udoline Stonskog polja i dubokog Stonskog zaljeva, u neposrednoj blizini samoga gradića Stona. Operater spominje i kratku prevlaku što spaja poluotok Pelješac s kopnom. Solana Ston je, prema turističkoj zajednici, jedna od tri solane u Hrvatskoj. Od Malog Stona grad dijeli oko kilometar vožnje autom ili oko 40 minuta šetnje po zidinama, a oba mjesta pripadaju području Ston–Ponikve.
Solana je, prema turističkoj zajednici, podijeljena na bazene od kojih je svaki, osim Munda („za narod“), nazvan po nekom kršćanskom svecu, primjerice sv. Frano, sv. Petar i Pavao, sv. Vlaho ili sv. Nikola. Iz bazena Mundo, prema operateru, za vrijeme Dubrovačke Republike dijelila se sol okolnom pučanstvu koje nije imalo novca da je kupi.
Navodi operatera na ovoj stranici temelje se na arhivskim kopijama njegovih mrežnih stranica od 4. kolovoza 2025.: stranica Povijest, stranica Donacije.
Povijest stonske solane
Prema turističkoj zajednici, Dubrovačka Republika kupila je Ston 1333. i 1360. opasala ga obrambenim zidom. Hrvatska enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) dodaje da je Ston 1333., zajedno s Pelješcem, došao u posjed Dubrovačke Republike i da se njegova važnost zasnivala na solanama u kojima se sol vadila već u rimskom razdoblju. Za naselje Ston operater navodi ime Stagnum. Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija, Dubrovčani su cijeli tvrđavni kompleks gradili od 1333. do 1506., a Mali Ston osnovali su 1334.
Prema turističkoj zajednici, najprije je u tridesetak godina zidan obrambeni bedem s jedne na drugu stranu poluotoka, a prema jedinstvenom projektu planski su podignuta dva utvrđena gradića, Ston na jugu i Mali Ston na sjeveru. Trebali su okupiti ljude za čuvanje granica i rad u solanama. Izdvojena utvrda Veliki kaštio, prema istom izvoru, podignuta je radi zaštite stonskih solana.
U doba Republike sol je, prema Hrvatskoj enciklopediji, postala državni monopol, pa je u gradu ustrojen poseban Solni ured. Operater stonsku sol naziva monopolnim proizvodom Dubrovačke Republike. Proizvodnja, prijevoz i trgovina solju imali su, prema turističkoj zajednici, iznimno važno mjesto u gospodarskom životu Republike, a solana u Stonu bila je stalna briga Republike i njezinih vlasti sve do ukidanja Republike 1808.
Povijest solane do Drugog svjetskog rata obradio je Šime Peričić u znanstvenom radu u časopisu Anali Dubrovnik iz 2005. Prema sažetku rada, solana je kroz stoljeća bila važna za život stonskog i okolnog pučanstva.
Kako nastaje stonska sol
Prema turističkoj zajednici „sunce, more, vjetar i čovjek i danas se udružuju“ kako bi proizveli sol, a solana uz sol daje i takozvani solni cvijet. Hrvatski propis o soli iz 2019. (Narodne novine 70/2019) solnim cvijetom naziva tanki sloj krhkih kristala soli koji se stvara na površini ugušćene morske vode tijekom kontinuiranog isparavanja pri tradicionalnom načinu proizvodnje soli u kristalizacijskim bazenima.
Operater navodi da se sol dobiva isparavanjem morske vode u velikim plitkim bazenima i da cijeli postupak traje jedan do dva mjeseca, ovisno o vremenu. Prema njegovim riječima kompleks solane obuhvaća i dijelove za sušenje i skladištenje soli te za prijevoz do današnje stare stonske luke, odakle su jedrenjaci sol prevozili diljem ondašnjeg svijeta. Godišnje se, prema operateru, obere oko 500 tona soli (arhivska kopija njegove stranice od 4. kolovoza 2025.). Drugi izvori navode druge količine.
Što je zaštićeno, a što nije
Podaci u ovom dijelu provjereni su na dan 13. listopada 2026.
| Popis ili registar | Upis |
|---|---|
| UNESCO, Popis svjetske baštine | Ston nije među deset hrvatskih dobara |
| UNESCO, Preliminarna lista Hrvatske | od 2005. povijesno-urbanistička cjelina Stona s Malim Stonom, spojnim zidinama, prirodnim rezervatom Malostonskog zaljeva, Stonskim poljem i solanom |
| Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija | kulturno-povijesna cjelina Ston sa zidinama i utvrdama (ZDU_191) i, zasebno, kulturno-povijesna cjelina Mali Ston (RST-1274-1986); zasebnog zapisa za solanu nema, a tekstovi obaju zapisa solanu ne spominju |
| Uredba o ekološkoj mreži (Narodne novine 80/2019, s izmjenama iz 87/2025) | područje solane dio je ekološke mreže Natura 2000 kao HR3000167 Solana Ston, posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove |
| Registar EU-a eAmbrosia | „Stonska sol“ nije registrirani zaštićeni naziv; tražilica na upit „Ston“ vraća samo naziv Malostonska kamenica, dakle stonske kamenice |
| Hrvatski Registar zaštićenih naziva (ažuriran u kolovozu 2026.) | ne navodi stonsku sol |
Preliminarna lista samo je popis dobara koja država namjerava razmotriti za nominaciju. To što zasebnog zapisa nema ne znači da solana nije zaštićena, nego samo da je registar ne navodi poimence. Zaštićenu oznaku izvornosti, naprotiv, ima Paška sol s otoka Paga (odluka Europske komisije o registraciji objavljena 11. travnja 2019.).
Posjet solani i Festival soli
Cjenik ulaznica za razgled solane i radno vrijeme objavljuje Turistička zajednica općine Ston na svojoj stranici ston.hr.
Festival soli Ston je, prema turističkoj zajednici, 2025. trajao od 28. kolovoza do 15. rujna, a 2026. održano je njegovo deseto izdanje.
Česta pitanja
- Je li „stonska sol“ zaštićena oznaka izvornosti?
- Nije. Na dan 13. listopada 2026. naziv stonske soli nije upisan ni u registar EU-a eAmbrosia ni u hrvatski Registar zaštićenih naziva. Zaštićenu oznaku izvornosti ima Paška sol s otoka Paga.
- Je li stonska solana pod zaštitom UNESCO-a?
- Nije na Popisu svjetske baštine. Povijesno-urbanistička cjelina Stona s Malim Stonom i solanom od 2005. nalazi se na UNESCO-ovoj Preliminarnoj listi za Hrvatsku (stanje 13. listopada 2026.).
- Gdje se nalazi solana?
- Uz grad Ston na poluotoku Pelješcu.
- Kako se proizvodi sol u Stonu?
- Prema operateru morska voda isparava u velikim plitkim bazenima, a cijeli postupak traje jedan do dva mjeseca, ovisno o vremenu.
- Koliko se soli ondje proizvede?
- Operater navodi oko 500 tona godišnje (arhivska kopija njegove stranice od 4. kolovoza 2025.).
- Može li se solana posjetiti?
- Može. Cjenik ulaznica za razgled i radno vrijeme objavljuje Turistička zajednica općine Ston na ston.hr.
Sol iz Stona u kuhinji i u knjizi
U receptu za brancin u soli koristi se krupna stonska sol. Stonsku sol, kamenice, hobotnicu, ribu, peku i vino uz jelo opisuje poglavlje „Namirnice i recepti“ u knjizi.
